razlog, posljedica i mogućnost sprječavanja
Stvaranje kondenzata
Topli zrak sadrži više vlage nego hladni zrak. Ako se topli zrak ohladi, on izdvaja vodu kondenziranjem. Iz tog razloga npr. zimi pojavljuju kapljice vode na hladnijim staklima ili se u kutovima soba pojavljuju gljivice i pljesanj.
Čovjek se osjeća dobro kada pri normalnim temperaturama od 20°C do 22°C relativna vlažnost zraka leži u
području od 35% do 65%(R/S/Sch). Ukoliko temperatura raste, reducira se gornja granična vrijednosti( 26°C na
55%) Kako na sobnim temperaturama zraka od 18°C do 24°C isparavanje ljudskog tijela kod termo regulacije
ne igra gotovu nikakvu ulogu , gotovo da i nema problema u pogledu termičke ugode, ukoliko relativna
vlažnost leži između 30% i 70%(DIN EN 13779). Optimalna vlažnost propisana je pravilnikom, a ovisi o vrsti i
namjeni prostorije,za stambene prostore optimalna vlažnost jeφi = 60%.
U graditeljstvu veliki je naglasak je stavljen upravo na zaustavljanje nekontroliranog strujanja zraka, odnosno
postizanje ugodne temperature uz što manje potrošene energije. Na taj se način gotovo potpuno sprječava
dovod svježeg zraka u zgradu, što ima za posljedicu povećanu vlažnost zraka te pojavu kondenzata. Uzrok
kondenzacije moguće je utvrditi raznim mjerenjima a jedna od njih je i infracrvena termografija.
13,6 kondenzacija dn soba
Nova zgrada , toplinska fasada , vidljivi toplinski most iznad vrata za garaže ,unutarnja strana toplinskog
mosta ,u stanu – temperatura samo 10,9⁰C. Kod unutarnje temperature zraka 21⁰C i preporučene vlažnosti
zraka 60% stupanj kondenzacije je 12,9⁰C na svim površinama koje imaju nižu temperaturu stvara se
kondenzat i javljaju se gljivice i pljesanj. Infracrvenom termografijom snimljen je stan i prikazana su mjesta
slabije izoliranosti koja su toplinski mostovi sa temperaturama ispod stupnja kondenzacije. Na tim mjestima
se počela pojavljivati pljesanj te je jedini način sanacije da se izolira toplinski most sa vanjske strane kako
unutarnja temperatura tog djela ne bi bila ispod stupnja kondenzacije .
2. Povećana vlažnost zraka
jambor dn soba sjever
Nova zgrada , toplinska fasada , vanjska strana zgrade nema toplinskog mosta , unutarnja strana u
kutovima infracrvenom termografijom snimljena temperatura 17,7⁰C. Snimanje vršeno prema normi
HRN EN 13187. Kvalitativno otkrivanje toplinskih mostova infracrvenom termografijom te snimljene
temperature u kutovima stana nisu geometrijski toplinski mostovi jer su unutar dozvoljenog odstupanje
temperature . Izmjerena je vlažnost zraka 85% te je stupanj kondenzacije kod 22⁰C bio 19,4 ⁰C. Velika
vlažnost zraka koju je nemoguće smanjiti samo prozračivanjem posljedica je boravka šest osoba u stanu
od 58m2 te je prozračivanje svakih tridesetak minuta nemoguće vršiti. Kako uzrok kondenzaciji nisu
toplinski mostovi već povećana vlažnost zraka potrebno je upotrebom odvlaživača zraka spustiti vlažnost
zraka na prihvatljivih 60%.
3. Pogrešna montaža prozora i vrata
kupaona
dnevna soba vlaga 64,9 kond 14,6c temp21,6c
Tehnički propis za prozore i vrata nn.69/06 propisuje da montaža prozora i vrata mora osigurati
ispunjavanje projektom određenih svojstava prozora i vrata a posebno zrakonepropusnost i toplinska
svojstva. Kod pojave pojačane kondenzacije u donjem dijelu prozora i vrata snimanjem je utvrđeno da su
vrlo niske temperature na tim dijelovima prozora i vrata posljedica nestručne montaže . Jasno je vidljivo
strujanje zraka ispod prozora te toplinski most ispod vrata. Posljedica toga je oštećenje parketa zbog
stalnog kapanja vode sa vrata te oštećenje špaleta kod prozora. Jedini način sanacije je RAL montaža
prozora.
4. Nedovoljno prozračivanje
Starije zgrade sa slabijom toplinskom izolacijom ili bez izolacija sa starim drvenim prozorima imaju vrlo
veliku nekontroliranu izmjenu zraka (n50=7-9 h -1) . Propusnost zraka je vrlo izražena kroz vrata i prozore koji
često i nemaju brtve. Kondenzacije u takvim objektima nema zbog velike izmjene zraka povećana je samo
potrošnja energije za zagrijavanje. Promjenom prozora na objektu broj nekontroliranih izmjena zraka se
smanjuje a smanjuje se i potrošnja energije za zagrijavanje međutim raste vlažnost zraka zbog nedovoljnog
prozračivanja. Stanari nemaju naviku otvarati prozore jer prije nisu imali potrebu za tim. Posljedica povećane
vlažnosti su gljivice i pljesanj na zidovima gdje ih do sada nije bilo. Način sanacije bio bi izrada toplinske fasade
kako ne bi bilo toplinskih mostova te kontrolirano prozračivanje kako bi se smanjila vlažnost zraka.
ZAKLJUČAK
Uzroci kondenzacije i pojave gljivica mogu biti različiti, od nedovoljnog prozračivanja ,prevelike vlažnosti
zraka do toplinskih mostova. Svaki uzrok traži i drugačiji način sanacije ili otklanjanja uzroka. Sanacija bez
utvrđenog uzroka često se svodi na premazivanje zidova različitim fungicidima protiv gljivica ali to daje
samo privremene rezultate. Postupak snimanja infracrvenom termografijom po normi HRN EN 13187 vrši
se kad je razlika temperature unutra –vani minimalno 15⁰C, dvanaest sati ne smije se prozračivati te se
jedan sat prije snimanja upali napa kako bi se dobio potreban podtlak. Rezultat takvog snimanja su jasno
vidljivi toplinski mostovi, mjesta na kojima struji zrak kroz ovojnicu objekta, te moguće nepravilnosti
kod izgradnje. Mjerenjem vlažnosti zraka nakon dvanaest sati bez prozračivanja te izračunom stupnja
kondenzacije dobiju se podaci za točno utvrđivanje uzroka kondenzacije. Nakon utvrđivanja uzroka vrši
se sanacija i otklanjanje uzroka .
