Izgradnja stambenog ili poslovnog potkrovlja na prvi pogled zadatak koji može odraditi svaki „priučeni“ izvođač radova. Slabo poznavanje građevinske fizike, rad bez cjelovitog projekta i neodgovornost za izvedene radove vrlo često ima neugodne trajne posljedice kako za objekt tako i za investitora. Toplinski ugođaj u prostoru ,neodgovarajući mikroklimatski uvjeti te veći troškovi za grijanje razlozi su za kvalitetniji nadzor izvedenih radova.
Ispravna izolacija štedi i štiti
Svaki proizvođač izolacijskog materijala jasno navodi načine ugradnje te cjelokupne presjeke za određene vrste krovišta, bilo da se radi o sanaciji ,bilo da se radi o novogradnji. Podatak da se kroz nedovoljno izoliran krov gubi i do 30% topline iz unutrašnjosti zgrade prema van,dovoljno nam govori o važnosti kvalitetne izvedbe radova.
Presjek krova iz mojeg primjera je izveden po pravilima struke , gipsana ploča,parna brana,toplinska izolacija , krovni nosači i limene ploče. Nakon sezone grijanja vidljivo je da je ukupna potrošnja plina veća i nekoliko puta od izračunate potrošnje u energetskoj iskaznici . Jedini način da se utvrdi pravi razlog velike potrošnje plina je snimanje objekta infracrvenom termografijom.
Termografski pregled
Snimanje infracrvenom termografijom vršeno je kod vanjske temperature -2⁰C u zadnja tri dana i 21⁰C unutarnje temperature što su uvjeti za kvalitetan termografski pregled uz izračun koeficijenata prolaza topline za određenje površine na objektu.
Snimanjem je utvrđeno:
Na spoju zida i stropa nekvalitetno postavljena toplinska izolacija, vidljiv toplinski most sa minimalnom temperaturom 10,7⁰C . Kod stalne temperature prostorije 21⁰C dio zida sa toplinskim mostom je nemoguće ugrijati te je to mjesto pojavljivanja gljivica i plijesni.
prostorija za odmor
Na stropu vidljiv ventilator koji je ugrađen zbog prozračivanja prostorije bez prozora. Nestručnom ugradnjom ventilatora oštećena je toplinska izolacija te parna brana (min.temp. 13,8⁰C) pa je to mjesto gdje nastaje kondenzat ispod toplinske izolacije pa ona gubi izolacijska svojstva. Radijator udaljen jedan metar od ventilatora ne može ugrijati površinu stropa.
Izrezivanjem otvora za postavljanje stropne rasvjete oštećena je parna brana ispod toplinske izolacije čime je otvoren ulaz vlazi pa kod hladnijeg vremena dolazi do stvaranja kondenzata. Broj nekontroliranih izmjena zraka kod ovakvih oštećenja prelazi dozvoljenih n50= 3,0 h-1 i nekoliko puta, što je jedan od razloga vrlo velikih gubitaka topline. Gubitku topline zimi treba pribrojiti gubitke el.energije ljeti zbog učestalog rada klima uređaja koji ne mogu održavati stalnu temperaturu.
Izračun koeficijenata prolaza topline na osnovu dobivenih temperatura termografskim snimanjem za dio stropa bez oštećenja Ar1 i sa oštećenjem Ar2 pokazuje da Ar1 ima U=0,3W(m2K)što odgovara koeficijentu iz energetske iskaznice , dok Ar2 ima U=1,33W(m2K) . Za snimanu površinu bez oštećenja Ar1 potrošnja energije za zagrijavanje u jednoj sezoni grijanja je 5.531,00kn a za površinu sa oštećenjima Ar2 24.779,00kn. Izračun koeficijenata topline i usporedbe potrošnje energije za grijanje je moguće kod razlike temperature minimalno 20⁰C unutra –vani u zadnjih 48 sati.
Zaključak
Vrlo važno planiranje i izvedba detalja često puta bude zapostavljena zbog „velikog iskustva“ izvođača radova, no u konačnosti to čini nepopravljivu štetu na konstrukciji objekta. Sanacija ovih nepravilnosti podrazumijeva skidanje gips ploča, dopuna toplinske izolacije na mjestima oštećenja te pravilno brtvljenje parne brane na cijeloj površini . Energetski certifikat izračunat na osnovu završnog izvješća nadzornog inženjera uz ovakve nepravilnosti ne može odgovarati stvarnom stanju objekta. Infracrvena termografija kod izrade energetskog certifikata je dodatno mjerenje te nije obavezna ali na ovom primjeru vidljiva je važnost termografije kod većih površina gdje se gubici mjere u desecima tisuća kuna.
Bojan Dominić,ovlašteni termografist
